Blog The Simple Dollar kaže da su osobne financije slojevite poput glavice luka. Kako kažu, uspjeh u osobnim financijama sastoji se od mnogo slojeva, koji nisu baš posve transparentni. Ispod svakog od njih nalazi se novi sloj, i zaista vam treba vremena dok ne shvatite svaki sloj i ugradite to shvaćanje u svoj život.

U sredini se krije nevjerojatno otkriće o prirodi novca i tome koja je svrha discipline u osobnim financijama.

Evo slojeva o kojima pišu:

Prvi sloj: dug je loš, štednja je dobra

Mnogi koji imaju novčanih teškoća vide svoje financije na ovaj način. Shvaćaju da je loše biti zadužen i da je dobro štediti, ali kad se dođe do toga što oni žele u životu, ove se ideje doimaju manje bitnima. Nije li puno bolje potrošiti novac na stvari koje želite? Na veliku kuću? Puno namještaja? Novi auto pred garažom?

Osnovne ideje upravljanja osobnim financijama – troši manje nego zarađuješ, izbjegavaj zaduživanje po visokim kamatnim stopama, pokušaj uštediti nešto od onoga što zaradiš – su prilično očite. Svatko ih razumije na osnovnoj razini, ali ih mnogi ne prakticiraju.

Zašto? Zato jer ne vide vezu između svog svakodnevnog ponašanja i planine duga pod kojom se nalaze, kao i nedostatka ušteđevine od kojeg pate.

Da, razumiju ideju, ali je nisu ni na koji način primijenili u životu. To je činjenica koja im je poznata, ali ne utječe na njihovo ponašanje.

Gulimo dalje.

Drugi sloj: vaši izbori stvaraju i dugove i ušteđevinu

Slijedeći sloj predstavlja trenutak kad ljudi počnu shvaćati da stvari na koje troše novac kreiraju i dugove i ušteđevinu. Čim više novca troše na stvari, tim manje imaju za štednju, a ako troše još i više, gomilaju dugove. Čim manje troše, tim će manje imati dugova i više ušteđevine.

Drugim riječima, male odluke koje donosimo svakog dana su ključni faktor koji odlučuje o tome imate li dugove ili ušteđevinu, i koliko čega imate.

Kad kupite bilo što, umanjujete svoju potencijalnu štednju. Kad ste u dugovima, uvećavate svoj efektivni dug, jer taj novac niste uložili u vraćanje duga.

To vrijedi za svaku kupovinu, od velikih stvari, poput automobila, do najmanjih stvari, poput boce soka na benzinskoj. Svaka od tih kupovina, svaka ta odluka, ima utjecaj. Kad god odlučite potrošiti novac, i kad god odlučite potrošiti manje ili ne potrošiti ništa, određujete koliko ćete biti zaduženi i koliko ćete imati ušteđeno.

Gulimo još jedan sloj.

Treći sloj: većina stvari koje kupujete ne stvara vam trajnu radost

Argument protiv odricanja od svake kupovine koja nije esencijalna za preživljavanje je obično taj da se na taj način odričemo užitka u životu. Apsolutno se protivimo tome. Ako kupovina donosi istinsko, dugotrajno zadovoljstvo u vašem životu, nemojte je se odreći.

Kvaka je u tome da velika većina stvari koje ljudi kupuju ne donosi dugotrajno zadovoljstvo. Donose kratkotrajni osjećaj sreće, ali dugotrajnu radost? To je rijedak ishod potrošnje novca.

Ako ćete trošiti novac na nešto što nije osnovno, zašto ga ne potrošiti na nešto što ima visoku vjerojatnost da će stvoriti trajnu radost u vašem životu?

Za mene je moćan način za postizanje radosti bio rješavanje dugova i polaganje nešto novca u banku, jer su nestajanje stresa i mali osjećaj sigurnosti koji sam stekao donijeli trajno zadovoljstvo u moj život, koje traje i danas.

Van toga, u svojoj kući imam možda nekoliko stvari koje su mi donijele trajnu radost. A ostalo? Iskreno, većina je kupljena bez razmišljanja, i sad žalim zbog toga. Taj novac je umjesto na nešto što bi mi donijelo trajno zadovoljstvo (financijsku neovisnost), otišao na nešto što mi nije donijelo zadovoljstvo (još stvari u mojoj kući).

Gulimo idući sloj.

Četvrti sloj: novcem se može kupiti vrijeme

Većina stvari koje mi donose trajnu radost u životu zahtjevaju utrošak vremena. Raduje me moj odnos s mojom suprugom jer sam uložio vrijeme u taj odnos. Ista stvar s odnosima sa mojom djecom. Kupovao sam potrepštine za svoje hobije, i donijeli su mi zadovoljstvo, jer sam uložio vrijeme u te hobije.

Neplanirani obrok u restoranu neće donijeti trajno zadovoljstvo jer mu niste posvetili vrijeme. S druge strane, dogovoreni obrok s prijateljem – bez obzira gdje se dogodio – može donijeti taj trajni osjećaj zadovoljstva jer istodobno i gradite taj odnos. Nije bitno gdje jedete, jer vrijednost dolazi iz onoga u što ste uložili vrijeme – odnosa.

Mnogi ljudi misle da nemaju vremena i često troše novac na kupovinu vremena. Ali, pitanje je, kako koriste vrijeme koje na taj način uštede. Možda ste kupili polugotovu hranu kako biste uštedili vrijeme na kuhanju, ali kako ste potrošili ušteđeno?

Postoje vrijedni načini za utrošiti ušteđeno vrijeme. Možete se odmarati. Graditi svoj odnos s nekom osobom. Naučiti novu vještinu ili neko ključno znanje.

Stvar je u tome što novac može kupiti vrijeme, ali to je bacanje novca, ako s tim vremenom ne učinite nešto vrijedno.

Idemo na idući sloj.

Peti sloj: novac može kupiti slobodu

Potrošite li novac na uštedu vremena, primjerice na polugotovu hranu ili usluge poput čišćenja doma, odličan je način za kratkoročno osloboditi nešto vremena, ali ne pomaže s dugoročnim problemima, ako ga ne upotrijebite savršeno i ne izgradite nešto trajno.

Dugoročno rješenje je, umjesto vremena, kupovati slobodu.

Primjerice, zamislite da ste u situaciji u kojoj ste uštedili i investirali dovoljno novca da bi prihodi od tih ulaganja mogli zamijeniti vašu plaću. Što biste tada učinili sa svojim vremenom?

To nije ušteda vremena. To je sloboda, i može se kupiti novcem.

Između nas i takve slobode smjestila se činjenica da moramo zarađivati, a ako koristimo novac na način koji nam ne donosi trajno zadovoljstvo, niti nas približava slobodi, to je bačen novac.

Na ovoj točci imamo onoliko slobode izbora oko toga kako koristiti svoje vrijeme i energiju koliko poželimo. Odlučite li uložiti svoje vrijeme i trud u stvari koje donose dugotrajno osobno zadovoljstvo, pred vama je sretan i ispunjen život.

Postoji li jezgra?

Jednom kad ogulite taj sloj, dolazite do pitanja što vi osobno cijenite. Možda su to vaša djeca. Možda je to hobi, ili neko društveno pitanje.

U tom trenutku su vaši financijski izbori vezani uz stvari do kojih vam je najviše stalo i počinjete uviđati veze između svojih odluka na tom području.

Na kraju, to se širi na sve vaše akcije. Imate ograničeno vrijeme i energiju. Kako ga iskoristiti, ne samo da ostanete na životu, nego i da utječete na ono do čega vam je stalo?

Dok smo bili na vanjskim slojevima, činilo se da je novac u središtu svega, ali kasnije počinjete uviđati što on ustvari jest. Novac je medij – način na koji svoju energiju i vrijeme možete zamijeniti za stvari do kojih vam je stalo. Gotovo svaki osobni financijski problem na koji nailazimo je posljedica loše trgovine.

U središtu osobnih financija, čini se, uopće ne stoji novac. Trošite svoje vrijeme i energiju na stvari do kojih vam je stalo. Ponekad to znači akumulaciju resursa kako biste sebe i svoje mogli hraniti, odijevati i smjestiti. Ponekad, to znači zaista trošiti vrijeme i energiju na stvari koje su vama bitne.