Hrvatsko društvo ekonomista i Rotary club Bjelovar 9. ožujka u Bjelovaru organiziraju forum pod nazivom „Ekonomski potencijali geotermalne energije u Republici Hrvatskoj“ na kojem će raspravljati se o ekološkim i ekonomskim koristima iskorištavanja geotermalnih izvora i prikladnim strategijama lokalnih zajednica kako bi se maksimizirale društvene koristi. Uvodno predavanje održat će prof. dr. sc. Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, pročelnik Katedre za organizaciju i menadžment i redoviti profesor u trajnom izboru na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. S Tipurićem, ujedno bivšim dekanom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, razgovarali smo ususret Foruma kako bismo doznali što posjetitelji mogu očekivati od panel rasprava, koji su izazovi nastavno na temu, ali i ekonomske koristi za iskorištavanje geotermalne energije u Hrvatskoj.
U Bjelovaru se održava forum pod nazivom „Ekonomski potencijali geotermalne energije u Republici Hrvatskoj” u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista i Rotary kluba Bjelovar. Kako se razvila ideja i potreba za progovaranjem o ovoj temi?
Prije deset godina smo u Bjelovaru održali forum na kojem smo govorili o gospodarskim potencijalima geotermalne energije u Hrvatskoj. U pravcu povećanja recentnog interesa za geotermalnom energijom, htjeli smo dodatno potaknuti raspravu o geotermalnoj energiji koja zauzima jedinstveno mjesto u ekosustavu obnovljivih izvora energije. Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj geotermalne energije, posebno na područjima gdje se nalaze geotermalni izvori, poput područja Podravine, Sjeverozapadne Hrvatske, Međimurja i Zagorja, u kojima temperaturni gradijent (povećanje temperature po jediničnom metru) 60 posto veći od europskog prosjeka.
Geotermalna energija može pružiti i električnu i toplinsku energiju, kao i osigurati ekstrakciju minerala s dodanom vrijednošću poput litija za proizvodnju baterija. Kao izvor električne energije, pruža pouzdanu proizvodnju s visokom energetskom učinkovitošću, niskim emisijama stakleničkih plinova i malim ekološkim otiskom; dugoročno je održiv izvor kada se pravilno upravlja. Kao izvor topline, geotermalna energija je skalabilna, ima niske operativne troškove, nudi povećanu učinkovitost (osiguravanjem topline izravno) i smanjuje potrošnju električne energije za grijanje i hlađenje. I ovdje može pružiti dugoročni izvor održive topline. Korištenjem geotermalne energije smanjuje se potrošnja konvencionalnih energenata što rezultira pozitivnim utjecajem na okoliš.
Proizvodnja geotermalne energije moguća je čitave godine te je uz proizvodnju električne energije moguće kaskadno korištenje preostale toplinske energije geotermalne vode u različite svrhe kao što su grijanje i hlađenje stambenih i poslovnih zgrada, sušare, plastenici, turistički sadržaji itd.
S druge strane, ulaganja u geotermalne izvore su vrlo rizična i kapitalno intenzivna i proizvedena električna energija može imati pozitivnu ekonomiku ako postoje premijske cijene. Za razliku od drugih obnovljivih izvora, ne osigurava iskorištavanje izraženog efekta ekonomije iskustva, a brojne administrativne i birokratske zapreke usporavaju realizaciju projekata.
U svijetu 30 država koristi geotermalnu energiju za proizvodnju električne energije, od kojih 10 najvećih danas predstavljaju oko 93% ukupnog instaliranog kapaciteta geotermalne proizvodnje električne energije od 15.854 MW. Imamo 5 zemalja koje pripadaju klubu GW s kapacitetom geotermalne proizvodnje električne energije od 1.000 MW ili više. S druge strane, 88 država koristi geotermalnu energiju za izravne primjene. Procijenjeni ukupni instalirani toplinski kapacitet iznosi otprilike 107.727 MW termalne energije, prema podacima od prije par godina.
Što sudionici mogu očekivati na Forumu, koje panele i rasprave mogu poslušati?
Forum će biti organiziran u formi uvodnih izlaganja i panel-rasprave na kojima će sudionici izložiti svoja razmišljanja o ekološkim i ekonomskim koristima iskorištavanja geotermalnih izvora i prikladnim strategijama lokalnih zajednica kako bi se maksimizirale društvene koristi. Osim toga, razmotrit će i njezin pozitivan ekonomski utjecaj i potencijal stvaranja novih poslovnih kapaciteta i projekta naslonjenih na iskorištavanje geotermalne energije.
Na skupu će sudjelovati prof. dr. sc. Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, dr. sc. Sanja Živković, Energetski institut Hrvoje Požar, Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju Agencije za ugljikovodike, Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, Igor Kovačević, glavi direktor za operativne poslove CROSCO, Darko Marković, načelnik općine Mali Bukovec, Alen Požgaj, direktor poduzeća Bukotermal i Tomislav Čorak, izvršni direktor i partner Boston Consulting Group.
Koje su glavne ekonomske koristi za iskorištavanje geotermalne energije u Hrvatskoj?
Geotermalna energija je održiv i ekološki prihvatljiv resurs koji je rasprostranjen u različitim geološkim i geografskim postavkama. Pojavljuje se na širokom rasponu temperatura koje omogućuju njegovu upotrebu kao obnovljive i čiste energije za proizvodnju električne energije, grijanje i hlađenje. Osim toga, neki minerali poput litija mogu se ekstrahirati iz geotermalnih soli.
Prednosti geotermalne energije su brojne. To je obnovljivi izvor energije koji je u velikoj mjeri još uvijek neiskorišten. Osim proizvodnje električne energije, može se kaskadno koristiti u cijelom nizu drugih aktivnosti i pritom koristiti izvore različitih temperatura i izdašnosti. To je također stalno dostupan izvor energije i nije uvjetovan vremenskim uvjetima i dostupnošću sirovine, što nedvosmisleno osnažuje stabilnost i sigurnost opskrbe te energetsku neovisnost. Korištenje postojećeg geotermalnog potencijala može imati multiplikacijski efekt na razvoj posebno u razvitku industrijskih i poduzetničkih parkova, uz dugoročnu predvidljivost proizvodnje energije.
Geotermalni energetski kapaciteti mogu se prilagoditi različitim potrebama za električnom energijom te se može koristiti u integraciji s drugim obnovljivim izvorima energije. Povrh toga, energija može biti važna za bitna za toplinarstvo, odnosno daljinsko grijanje te za čitav niz drugih industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti. Može se također iskoristiti u sinergiji u različitim industrijama kroz međuindustrijske projekte, uključujući ostale obnovljive izvore energije, no isto tako naftu i plin, zeleni vodik, ekstrakciju minerala, pohranu energije u rudnicima te hvatanje i skladištenje ugljika.
Unatoč navedenim prednostima, razvoj geotermalne energije suočava se s izazovima koji su ograničili njezin razvoj, čak i u regijama bogatim lako dostupnim resursima. U usporedbi s drugim tehnologijama energije, geotermalni projekti imaju dulje vremenske rokove razvoja projekta, zahtijevaju veće početne kapitalne izdatke i suočavaju se s visokim rizikom tijekom ranih faza istraživanja. Drugi izazovi vezani su uz financiranje, političke i regulatorne okvire, institucionalnu i tehničku ekspertizu te tehnološki napredak; ti utječu kako na proizvodnju električne energije tako i na grijanje.
Glavni problem je vezan uz fazu istraživanja gdje troškovi i rizici mogu biti (i uglavnom jesu) previsoki. Problem financiranja na početku jedna je od barijera koje se mora prevladati ako želimo dalje razvijati geotermalne aktivnosti. Treba koristiti i razviti programe za smanjenje rizika geotermalnih resursa, kao primjerice u Francuskoj, Njemačkoj, Islandu, Nizozemskoj, Danskoj ili Švicarskoj. Alati za smanjenje rizika koje pružaju međunarodne financijske institucije također mogu pomoći, kao npr. programi za smanjenje rizika geotermalnih resursa koje provodi Svjetska banka i dr.
Što može pogodovati iskorištavanju geotermalne energije te imaju li lokalne zajednice ulogu u tome?
Premda je udio geotermalnih izbora u svjetskoj energetskog bilanci gotovo zanemariv, interes za razvoj geotermalnih projekta raste, a svake godine raste i instalirani kapacitet geotermalnih postrojenja kao i proizvodnja električne i toplinske energije iz geotermalnih izvora.
Geotermalna energija u globalnoj proizvodnji električne energije rasla je po umjerenoj stopi od otprilike 3,5 % godišnje, dosežući ukupni instalirani kapacitet od 16 do 17 gigavata električne energije (GWe) te čini tek 0,5 % ukupno instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije. No, ona ima enormne potencijale: tehnički potencijal hidrotermalnih geotermalnih resursa procjenjuje se na otprilike 200 gigavata električne energije (GWe) i preko 5 000 gigavata toplinske energije (GWth). Eksperti procjenjuju da geotermalna energija može pokriti oko 18 % svjetske potražnje za električnom energijom odnosno zadovoljiti potrebe za električnom energijom 17 % svjetske populacije. No, tu nije uključena ekonomika.
Neke projekcije ukazuju na to da bi instalirani kapacitet za proizvodnju električne energije iz geotermalnih izvora do 2050. godine mogao znatno premašiti razinu od 100 GW. U istom razdoblju, procjenjuje da se u Europi kapacitet geotermalne energije može povećati osam puta do sredine stoljeća, dok u ostatku svijeta mogli bismo vidjeti mogli vidjeti porast kapaciteta geotermalne energije za 12 puta u 2050. godinu u odnosu na današnju razinu.
S obzirom na obilježja geotermalnih resursa, lokalna zajednica treba biti jedan od krucijalnih dionika u procesu. Strateški energetski razvoj brojnih općina i gradova može se nasloniti na ovaj izvor energije, naravno ako postoje odgovarajući resursni potencijali. Osim poduzetničkih eko-parkova, treba spomenuti mogućnosti koje geotermalna energija može imati u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, posebno ako se fokusiramo na plitke bušotine gdje se može naći topla voda od 30-50 Celzija, što je dovoljno za grijanje staklenika, eventualno uz dodatak dizalice topline.
Kako biste ocijenili trenutne izazove i prednosti geotermalne energije za grijanje kuća i stambenih zgrada u usporedbi s drugim oblicima energetskog sustava?
Nema sumnje da je potencijal jako veliki. Odličan je energetski izvor koji se može koristiti za raznovrsne turističke, balneološke, industrijske i poljoprivredne svrhe.
Osim kaskadnog korištenja gdje se proizvodnjom električne energije smanjuje temperatura, toplinska energija se može dobiti u situacijama gdje temperatura geotermalne vode ne omogućuje proizvodnju električne energije (<120 °C). Ta vrst energije može biti isplativa ako postoji ili ako se razvije adekvatna distribucijska mreža i ako investicije imaju prihvatljivi okvir.
No, važno je razumjeti kako razvitak adekvatnih poslovnih modela nije lagan. Neki od oblika javno-privatnog partnerstva može puno pomoći, kao sheme za dijeljenje troškova rizika i drugi oblici poticaji vezani za karakter obnovljivih izvora. Politika na nacionalnoj i lokalnoj razini mora imati važnu ulogu, ponajprije u promociji geotermalnog grijanja i hlađenja kao toplinskog izvora za kućanstva, poljoprivredu i industriju te oblikovanju prikladnog regulativnog okvira za geotermalne energije i to ne samo u proizvodnji električne energije.
Geotermalna energija ima veliki potencijal za pružanje integriranih rješenja unutar ekosustava obnovljive energije, ali integracija je ograničena jer je geotermalna energija manje poznata, tehnički složenija i ima duže vrijeme razvoja i financijskih povrata od drugih obnovljivih izvora energije.
Koliko geotermalnih elektrana trenutno djeluje u Hrvatskoj i kako ta brojka odgovara potencijalu geotermalne energije u zemlji? Je li birokracija glavni razlog zašto je ta branša manje zastupljenija?
Na području Hrvatske, na temelju preliminarnih procjena Agencije za ugljikovodike, postoji 75 geotermalnih prostora koji imaju potencijal za proizvodnju energije, od čega nešto više od dvije petine je pogodno za proizvodnju električne energije, a ostali za dobivanje toplinske energije. Ukupan energetski potencijal se procjenjuje na više 1 GW, što nije malo.
Ipak, u vrloj ranoj fazi smo iskorištavanja geotermalne energije. Trenutačno imamo sedam eksploatacijskih polja geotermalne vode i 28 istražnih prostora geotermalne vode koji su regionalno rasprostranjeni na području Međimurja, Podravine, Pokuplja i Slavonije. Kao što pokazuju podaci Agencije za ugljikovodike, od 28 istražnih prostora njih čak 11 pripada privatnim investitorima koji su zainteresirani za proizvodnju električne energije, a 5 onima koji su prepoznali potencijale geotermalne energije u toplinskoj energiji ili poljoprivredi. Preostalih 12 istražnih prostora pripada jedinicama lokalne samouprave koje su prepoznale potencijal iskorištavanja geotermalne energije. Procjene od potencijalnih 400 milijuna eura ulaganja su vrlo okvirne, ali pokazuju koliki je investicijski prostor u ovom energetskom području.
Ne treba zaboraviti kako geotermalni projekti trebaju znatna ulaganja. Primjerice, četiri do pet milijuna eura po bušotini, s tim da su potrebne barem dvije takve bušotine po lokaciji, jedna za proizvodnju, a druga za povrat vode i podržavanje ležišnog tlaka, a rezultat istraživanja i ispitivanja može biti negativan zbog nedovoljne izdašnosti polja i drugih geoloških rizika. Treba naglasiti da 1 MW iz geotermalne energije prema procjenama košta pet do šest milijuna eura. Svaki taj istražni prostor treba barem 10 do 20 MW.
No, lokalna zajednica se može orijentirati na pliće bušotine s nižim temperaturama koje bi služile za zagrijavanje objekata, bazena i poljoprivrednu proizvodnju. Ta ulaganja ne zahtijevaju velike iznose i mogu se relativno brzo vratiti.
Veliki potencijal Hrvatske ponajprije leži u prenamjeni i prilagodbi toplinskih sustava gdje bi se geotermalna energija predana u sustav mogla koristiti za grijanje kućanstava, razvoj poduzetničkih eko-parkova u blizini geotermalnih izvora s različitim vrstama poljoprivredne i industrijske proizvodnje te turističke djelatnosti. Potencijalni korisnici i potrošači tako dobivene toplinske energije su brojni, a postoje velike mogućnosti unapređivanja razvitka lokalnih zajednica u panonskom dijelu Hrvatske.
Nadam se da ćemo u idućih deset do petnaest godina početi koristiti barem polovinu ukupnih potencijala geotermalne energije i to u jednakom udjelu za proizvodnju električne i toplinske energije.
No, s druge strane ne treba zanemariti složen postupak realizacije geotermalnih projekata u Hrvatskoj, nerijetko opterećen visokom administracijom i birokratskim zaprekama. Sam proces počinje pokretanjem javnog natječaja za dobivanje dozvole za istraživanje geotermalnih resursa za svako područje, a čijim uspješnim završetkom Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdaje odluku o dozvolu za istraživanje investitoru.
Istražno razdoblje može biti dugotrajno i sigurno ima znatne rizike. Nakon što se završi, potrebno je izraditi elaborat i ekonomsku ocjenu geotermalnih rezervi, što opet treba odobriti povjerenstvo nadležnog Ministarstva, isto što je i obveza zatražiti rješenje o utvrđivanju eksploatacijskih polja s ucrtanim obuhvatom potvrđenih rezervi. Prije dobivanja odobrenja za istraživanje eksploatacije, potrebno je shodno propisima iz područja zaštite okoliš, provode se postupci za ocjene za potrebu procjene i za istraživanje i za eksploataciju, koji mogu završiti obvezom provedbe procjene utjecaja na okoliš. Što se tiče dozvole za geotermalnu elektranu, dozvolu za eksploataciju investitori mogu dobiti tek nakon odobrenog projekta razrade i eksploatacije geotermalnih izvora čiji je sastavni dio elaborat o rezervama. Energetsko odobrenje se dobivanja nakon sklapanja ugovora o eksploataciji i što je pretpostavka za izradu elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključka na mrežu.
Naknada za istraživanje i eksploataciju propisana je odgovarajućom Uredbom i Odlukom o izdavanju dozvole za istraživanje geotermalnih voda u istražnom prostoru prema tržišnoj vrijednosti proizvedene energije, a ključna regulativa za geotermalne elektrane su Zakon o tržištu električne energije i Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
Što Ministarstvo i Vlada čine kako bi poduprijeli geotermalni razvoj te koje su djelatnosti ključne po vama?
Trenutačna situacija – obilježena visoko promjenjivim cijenama nafte i plina – potiče daljnji razvoj geotermalne energije kao strateške alternative u proizvodnji električne energije, grijanju i hlađenju diljem svijeta. Geotermalna energija ne natječe se, već dopunjuje druge obnovljive izvore poput sunca i vjetra, pružajući potrebnu ravnotežu i stabilnost u mrežama električne energije. Ona je potpuno usporediva s bilo kojim drugim mogućim načinom proizvodnje energije, a može biti način povećanja fleksibilnosti i sigurnosti u energetskom sustavu. Nacionalne politike i regulacije ključne su za uspješan razvoj geotermalnih projekata, a te se razlikuju diljem svijeta.
Korištenjem energije iz obnovljivih izvora ostvaruju se interesi Hrvatske u području energetike u smislu ostvarenja nacionalnog cilja od najmanje 36,6 posto obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije do 2030. godine prema Planu razvoja geotermalnog potencijala Hrvatske do 2030. godine. Sukladno spomenutoj Strategiji, potrebno je poticati upotrebu geotermalne energije kroz nove istražne aktivnosti i proizvodnju kako bi se povećao udio obnovljivih izvora energije za potrebe proizvodnje električne energije te za grijanje i hlađenje, odnosno, razvoj toplinarstva.
Agencija za ugljikovodike, prema mojem mišljenju, radi odlično svoj posao što pokazuje broj koncesija za istraživanje koji su rezultat njihove dobro zamišljene politike razvoja geotermalnih energetskih izvora.
Osim toga, projekt razvoja geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva je uvršten u Nacionalni plan oporavka i otpornosti pa su Agenciji za ugljikovodike namijenjena sredstva u iznosu od gotovo 30 milijuna eura za ispitivanje i potvrđivanje geotermalnog potencijala, u cilju povećanja udjela obnovljivih izvora energije u segmentu geotermalne energije u sektoru toplinarstva. Za ispitivanje geotermalnog potencijala odabrano je šest lokacija odnosno preliminarnih istražnih prostora, sukladno geološkim i tehničkim kriterijima.
Naposljetku, potrebno je potrebno je pojednostavniti postupak za geotermalne projekte na maksimalno 2 godine te jasnije definirati nacionalnu politiku prema takvoj vrsti energije, ponajprije vezano uz sudjelovanje u ukupnih elektroenergetskim kapacitetima i pristupu mreži1.
Je li branša geotermalne energije rezervirana isključivo za velike igrače s velikim kapitalom? Gdje i kako Hrvatska može privući takve ulagače?
Velike kompanije su već prisutne u geotermalnim pothvatima. Tu su IGeoPen u vlasništvu britanske kompanije A14 Energy s namjerom ulaganja 27 milijuna eura instaliranjem triju bušotina na lokaciji Pčelić, uz postojeće lokacije Sječe i Ernestinovo, turska komapanija Soyak čiji afilacija Viola Energy Generation investira na lokaciji Kotoriba, a planira istraživati i lokaciju Legrad 1.
Primjetan je i angažman naših investitora u razvoju projekata geotermalnih elektrana. INA (lokacije Međimurje 5 i Leščan) planira uložiti 91 milijun eura u 8 bušotina u 5 godina i Enna koja sa svojim afilacijama pod brandom Geo Power ima istražne lokacije Babina Grada 1 i Slatina 2 također planira uložiti više desetina milijuna eura. Tu su i domaća poduzeća EES Dravacel Energetika koje je dobilo koncesiju za lokaciju Slatina 3 i Ensolx s koncesijom za lokaciju Merhatovec. Što se tiče toplinske geotermalne energije, istaknut ću samo nekoliko investitora: poduzeća Eko plodovi na lokaciji Sveta Nedjelja 1, Geotermal Water s koncesijom za lokaciju Novigrad Podravski i Dalis za lokaciju Gajić.
Bitno je naglasiti kako postoji mogućnost uvida u jedinstvenu bazu geoloških i geofizičkih podataka Agencije za ugljikovodike te se tako olakšava upoznavanje potencijalnih investitora s mogućnostima ulaganja. Novim izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika olakšane su administrativne prepreke koje se odnose na postupke prostornog planiranja i na mogućnost utvrđivanja geotermalnog potencijala prije provođenja postupka nadmetanja. Nadam se da će daljnje smanjivanje administrativnih i birokratskih prepreka, kao i povećanje pravne sigurnosti u realizaciji projekta, dodatno privući investitore kako bi se što je moguće više iskoristio geotermalni potencijal Hrvatske.
Ima li Hrvatska mogućnosti za razvoj domaće poduzetničke klime ili bi se za razvoj biznisa u geotermalnoj energiji trebala obratiti Europi?
Više je pravaca u kojem trebamo graditi strategiju. Investitorima u geotermalne elektrane trebamo osigurati, u okviru nacionalne strategije, lakši pristup kako bismo što imali što je moguće više takvih projekata. Uz to, trebamo osvijestiti gradove i općine kako bi počeli razmišljati o uporabi geotermalne toplinskih potencijala. Takva vrst energije je idealna za poslovne zone, poljoprivredne i industrijske projekte, turizam, grijanje javnih objekata i ustanove lokalnog karaktera i sl. Posebno ističem važnost realizacije geotermalnih projekata kaskadne primjene koja može pridonijeti jačanju energetske samostalnosti i biti oslonac u niskougljičnom razvoju gospodarstva.
Dobar primjer koji želim izdvojiti je grad Bjelovar s geotermalnom bušotinom u Korenovu. Ideja je da dobivena geotermalna energija izvor napajanja za Bjelovarski sajam, buduće toplice i poslovna zona. Oko 1,3 milijuna eura osigurale su Kraljevina Norveška, Lihtenštajn i Island kroz svoj fond, a dodatnih milijun eura Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Važno je naglasiti da je ključno pronaći adekvatan modela financiranja, ponajprije razmotriti mogućnost financiranja iz europskih fondova i analizirati opcije javno-privatnog partnerstva.
Koja je budućnost geotermalne energije u Hrvatskoj, može li se očekivati razvoj ovakve gospodarske grane u našoj državi?
Geotermalni potencijal Hrvatske nije mali i iznosi kao što smo kazali ukupno oko 1 GW. Imamo i prednosti zbog postojećih bušotina koje su napravljene za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte i plina. Tu su također i odlično stručno znanje i ljudski potencijali kao i stručne udruge koje mogu pomoći u što većem iskorištenju geotermalne energije.
Ako pogledamo samo ono što je tijeku onda možemo procijeniti ukupnu vrijednost investicija u slučaju pozitivnih rezultata istraživanja i utvrđenog potencijala te realizacije projekata u iznosu od 400 milijuna eura, a što Hrvatskoj može donijeti preko 600.000,00 MWh nove obnovljive električne energije godišnje.
Rast i svijest u društvu za važnosti ovog izvora energije, što je dovelo do veće zainteresiranosti lokalne zajednice posebno za rješavanje komunalnih problema vezanih uz toplinsku energiju. Očekujem da važnost geotermalne energije bude prepoznata i u razvoju eko-poduzetničkih parkova i drugih oblika poljoprivredne, industrijske ili turističke djelatnosti.
Razvoj adekvatnih modela financiranja je jedan od preduvjet za pokretanje novih projekata.. Bez elaborata o rezervama i prodajne cijene energije, osigurati financiranje je teško. Osim toga, moramo još jednom podcrtati kako se geotermalna energija potiče premijskim sustavom. Kvota za geotermalne energane je 20 MW, a cijena se određuje na natječajima za premije. Posljednji dodijeljeni ugovor ticao se inovativnog projekta ATG Draškovec tvrtke AATG Energy, a poticaj je bio 167,7 EUR/MWh. Je li premijski sustav prikladan, treba se otvoriti rasprava. Investitorima je u interesu da se kvota ustanovi i da ‘zaključaju’ poticaje i mogu ići prema bankama.
Zaključimo kako trenutačne aktivnosti te ulazak novih investitora na nedavnim natječajima sigurno bude optimizam da će geotermalni potencijal Hrvatske biti znatno više iskorišten u budućnosti.
