Brojke djeluju kao najobjektivniji dio poslovnog spora. Ante Beus, sudski vještak za financije i računovodstvo, upozorava da upravo tu često nastaje najviše prostora za nesporazum. Dvije strane mogu imati matematički potpuno točne izračune i ipak doći do suprotnih zaključaka.
Razlog je u onome što se događa prije same matematike: u podacima, metodologiji i pretpostavkama.
Investor: Ako je račun točan, kako rezultat ipak može biti pogrešan?
Ante Beus: Matematička točnost samo je polazna točka. Treba utvrditi je li podloga izračuna vjerodostojna i primjenjiva na konkretan slučaj, koji su podaci korišteni, jesu li relevantni i je li metodologija pravilno odabrana. Dvije strane mogu imati matematički točne izračune koji daju potpuno različite rezultate jer polaze od različitih pretpostavki. Spor rijetko nastaje oko toga koliko je 2×2. Nastaje oko toga što se uopće množi.
Koliko je to važno kod procjene vrijednosti kompanije?
Procjena nikada nije čisto matematički postupak. Razlika može nastati već izborom metode, a zatim dolaze pretpostavke: diskontna stopa, procijenjena stopa rasta, normalizacija prihoda i troškova, tretman jednokratnih stavki. Svaka od tih varijabli može biti postavljena konzervativnije ili optimističnije.
Bavite se i forenzičkim računovodstvom. Kada brojke postaju trag?
Forenzičko računovodstvo moja je strast. To je dio posla u kojem brojke prestaju biti samo evidencija i postaju trag. Kod obične pogreške najčešće imate izoliranu, slučajnu i objašnjivu stavku. Kod ozbiljnije nepravilnosti češće se vidi obrazac i namjera: ponavljanje, prikrivanje transakcija, umjetno usklađivanje brojki ili izbjegavanje traga.
Što poduzetnici najčešće naprave pogrešno prije nego što spor uopće počne?
Jedan od najvećih problema je kada dogovori ostanu usmeni. Dok su odnosi s partnerima dobri, sve dogovore treba formalizirati: ugovorima, aneksima, zapisnicima i odlukama. Druga je pogreška prekasno angažiranje profesionalaca — računovođe, pravnika, a po potrebi i vanjske revizije. Na kraju upravo takve “uštede” često najviše koštaju.
Može li financijski spor završiti drukčije nego presudom?
Može. Vještak i medijator imaju potpuno različite uloge. Vještak daje stručni nalaz i mišljenje. Medijator ne donosi odluku, nego usmjerava strane da same kroz razgovor pronađu dogovor koji im odgovara. U sudskom sporu gotovo uvijek barem jedna strana ostane nezadovoljna.
Koristite li umjetnu inteligenciju u svom radu?
Koristim je vrlo ograničeno, prvenstveno kao dodatnu potvrdu izračuna, kao drugi par očiju koji može upozoriti na nedosljednost ili pogrešku. Excel ostaje moj glavni radni alat. Kod umjetne inteligencije svaki broj, svaku pretpostavku i svaki izvor treba provjeriti. Mišljenje mora donijeti vještak, čovjek. Tu odgovornost ne mogu i ne smijem delegirati alatu.