Više od polovice financijskih direktora očekuje da će COVID-19 kriza trajati između šest i dvanaest mjeseci, dok njih 61 posto očekuje utjecaj na određene dijelove poslovanja, pokazali su to rezultati posljednjeg istraživanja koje je provela revizorsko-konzultantska tvrtka EY. Istraživanje donosi uvid u izazove s kojima se susreću financijski direktori, planirane financijske aktivnosti te očekivani utjecaj COVID-a 19 na strategiju, financijsko izvještavanje i druge aspekte poslovanja tvrtki u Hrvatskoj.
Uz ostale zanimljive podatke, istraživanje je pokazalo kako su dosadašnji ciljevi i planovi tvrtki stavljeni u drugi plan, a fokus preusmjeren na adresiranje novih izazova, pri čemu ključne postaju fleksibilnost i brzina prilagodbe novim okolnostima.
„COVID-19 donosi neizvjesnost i izazove svakom poslovanju, a posljedice na gospodarstva diljem svijeta već su prisutne. Hrvatska se, tako, ponovno suočava s ogromnim izazovom koji zahtijeva kontinuirano praćenje kako bi se odluke mogle donositi razumno, a posljedice krize minimizirati. S ciljem boljeg razumijevanja stavova i razmišljanja, te dobivanja jasnije slike poslovanja u okolnostima COVID-a 19, proveli smo istraživanje među financijskim direktorima tvrtki koje posluju u Hrvatskoj“, objašnjava Ivana Krajinović, mlađa partnerica u Odjelu revizije i voditeljica usluga financijsko-računovodstvenog savjetovanja u EY-u Hrvatska.

Na pitanje koliko dugo očekuju da će kriza uzrokovana COVID-om 19 trajati, 55 posto ispitanika odgovara 6 do 12 mjeseci, dok 38 posto njih na situaciju gleda nešto optimističnije i vjeruje da će kriza završiti unutar tri mjeseca. Kada su u pitanju negativne posljedice COVID-a 19 na tržište kapitala, 54 posto financijskih direktora očekuje da će kriza na tržištu kapitala trajati 12 do 24 mjeseci, a 30 posto njih kaže 6 do 12 mjeseci. Posljedice na hrvatsko gospodarstvo osjetit će se jednu do dvije godine, smatra 46 posto ispitanika, odnosno dvije do pet godina, vjeruje njih 43 posto.

Kao rezultat COVID-a 19, direktori financija u narednim mjesecima očekuju povećanu potrebu za zaštitom radnika, što se odnosi, primjerice, na politike bolovanja (52 posto), potom očekuju promjene u strukturi zaposlenih zbog niske / usporene potrebe za radnicima (36 posto), dok je na trećem mjestu s 34 posto otpuštanje radnika.
Kada su u pitanju investicije, 64 posto ispitanika vjeruje da će u narednom razdoblju investirati manje nego što je planirano, dok njih 29 posto očekuje da će investirati prema planu. 38 posto ispitanika također ne očekuje promjene kada je u pitanju njihova strategiju pripajanja, spajanja i akvizicija.
Uslijed pandemije COVID-19, tvrtke su bile primorane preispitati svoje financijske aktivnosti, pa tako 82 posto njih razmatra rezanje troškova, nakon čega slijedi odgađanje, odnosno otkazivanje planiranih ulaganja (75 posto) i potom korištenje državnih mjera (73 posto).

Istraživanje je dostupno u cijelosti na službenoj web stranici EY-a.