Hrvatska banka za obnovu i razvitak pokrenula je faktoring izvoznih potraživanja, novi instrument kojim domaće kompanije mogu ranije doći do novca za već prodanu robu ili isporučene usluge. Program se primjenjuje od 15. listopada 2026., a predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo predstavio ga je kao dodatnu podršku likvidnosti i sigurnijem poslovanju na međunarodnim tržištima. Iza jednostavne ideje – zamijeniti čekanje naplate odmah raspoloživim sredstvima – nalaze se jasni financijski pragovi i pravila koja određuju kojim će izvoznicima proizvod biti stvarno dostupan.
HBOR otkupljuje nedospjela kratkoročna potraživanja prema inozemnim kupcima, pod uvjetom da su osigurana prihvatljivom policom osiguranja izvozne naplate. Trenutačno su prihvatljive police koje izdaju HBOR kao osiguratelj ili Hrvatsko kreditno osiguranje. Prodajom potraživanja izvoznik može ubrzati novčani tok i smanjiti dio rizika neplaćanja, umjesto da do dospijeća računa sam financira nastale troškove proizvodnje i isporuke.
Prag od 400.000 eura: program nije za svaki izvozni račun
Prema službenim uvjetima programa, okvir za faktoring pojedinog izvoznika mora biti veći od 400.000 eura, dok najmanje pojedinačno potraživanje iznosi 20.000 eura, odnosno odgovarajuću protuvrijednost u američkim dolarima. Potraživanja moraju imati dospijeće u pravilu između 30 i 180 dana, a iznimno do godine dana računajući od otkupa. Uglavnom su prihvatljive valute euro i dolar, uz mogućnost iznimnog razmatranja drugih konvertibilnih valuta.
Takva konstrukcija znači da proizvod nije univerzalno rješenje za mikroizvoznika koji povremeno ispostavi račun od nekoliko tisuća eura. Zanimljiviji je kompanijama s kontinuiranom prodajom u inozemstvo, većim kupcima i ponavljajućim potraživanjima. HBOR pritom procjenjuje kreditnu sposobnost izvoznika i postavlja limite po inozemnim kupcima. U trenutku otkupa račun izvoznika ne smije biti blokiran.
Faktoring bez regresa, ali ne bez svih odgovornosti
Program se definira kao izvozni faktoring bez regresa, što znači da HBOR u pravilu preuzima rizik naplate otkupljenog potraživanja. Međutim, postoje iznimke: izvoznik i dalje odgovara za postojanje i pravnu valjanost tražbine, za slučajeve propisane Zakonom o faktoringu, za nemogućnost naplate po polici osiguranja te za druge okolnosti definirane ugovorom. Takvo razgraničenje posebno je važno poduzetnicima koji bi formulaciju bez regresa mogli pogrešno razumjeti kao potpuno oslobođenje svih rizika.
Polica mora pokrivati najmanje 85 posto glavnog potraživanja, odnosno najveći samopridržaj izvoznika iznosi 15 posto. Taj podatak označava minimalno osigurateljno pokriće, a ne postotak iznosa koji će izvoznik nužno primiti unaprijed. HBOR navodi da otkupljuje pojedino potraživanje u cijelosti, a isplaćena kupoprodajna cijena odgovara nominalnoj vrijednosti umanjenoj za obračunatu kamatu i naknadu.
Koliko zapravo košta ranija naplata?
Pri predstavljanju programa objavljena je faktoring naknada od 0,15 posto vrijednosti otkupljenog potraživanja, bez naknade za obradu zahtjeva. Dodatno se obračunava kamata koja je fiksna tijekom ugovorenog okvira, ali se njezina konkretna stopa utvrđuje prema procjeni rizika izvoznika i transakcije. Kamata se obračunava i naplaćuje unaprijed pri otkupu potraživanja. Zato se trošak za korisnika ne smije poistovjetiti samo s naknadom od 0,15 posto.
Primjerice, na otkupljenom računu od 100.000 eura navedena naknada iznosila bi 150 eura, ali ukupan financijski trošak uključuje i obračunatu kamatu te eventualne troškove samog osiguranja potraživanja, ovisno o ugovorenim uvjetima. Za usporedbu s kreditom za obrtna sredstva izvoznici će morati gledati ukupan efektivan trošak financiranja i prenesenog rizika, a ne samo jednu stopu iz priopćenja.
Izvoznicima važan obrtaj gotovine, ne samo rast prodaje
Hrvoje Čuvalo pokretanje faktoringa povezao je s bržim pristupom obrtnim sredstvima i snažnijom konkurentnošću izvoznika. Takav instrument može biti važan kada kompanija bilježi rast narudžbi, ali zbog dugih rokova plaćanja teško financira nabavu sirovina, plaće ili iduću isporuku. Problem likvidnosti pritom nije nužno znak slabe prodaje; ponekad je posljedica upravo brzog povećanja poslovnog opsega.
Za HBOR je novi proizvod proširenje instrumenata koji već obuhvaćaju investicijsko kreditiranje, financiranje obrtnih sredstava, jamstva i osiguranje izvoza. Za menadžere izvoznika vrijednost će ovisiti o brzini odobravanja okvira, limitima po kupcima, zahtijevanoj dokumentaciji te stabilnosti troškova tijekom ugovorenog razdoblja, koje može trajati do dvanaest mjeseci na revolving osnovi.
Za Investor.hr ključna je poslovna poruka da rast izvoza ne rješava automatski novčani tok. Novi HBOR-ov model omogućuje kompanijama da dio potraživanja pretvore u ranije raspoloživ kapital, ali samo ako zadovoljavaju financijske i osigurateljne uvjete. Broj korisnika, ukupna vrijednost otkupljenih računa i stvarni trošak financiranja pokazat će koliko će instrument promijeniti praksu domaćih izvoznika.
Izvori: HBOR, službeni uvjeti programa faktoringa izvoznih potraživanja, u primjeni od 15. 10. 2026.; HBOR, priopćenje od 16. listopada 2026..