Hrvatski IT sektor i dalje raste, ali sve nejednakije. Nekoliko većih kompanija nosi značajan dio rasta, dok dio tvrtki bilježi pad prihoda i marži. Istodobno umjetna inteligencija mijenja način isporuke projekata, naplate i zapošljavanja.
Na nedavnom susretu IT industrije predstavnici domaćih kompanija opisali su tržište kao razdoblje izrazite neizvjesnosti. Budžeti kupaca postoje, ali odluke o novim projektima često se odgađaju jer se kompanije pokušavaju prilagoditi brzini promjena koje donosi AI.
Problem nije nedostatak interesa, nego sporije odluke
Ivan Krnić iz CROZ-a i Upravnog odbora Unit Croatia upozorio je da korisnici imaju potrebe i ideje, ali zbog brzih promjena često čekaju prije nego što aktiviraju budžete. Sličan obrazac vidi i kod domaćih i kod njemačkih klijenata.
To izravno pogađa IT kompanije koje ovise o projektnim prihodima. Ako se odluke pomiču nekoliko mjeseci, tvrtka i dalje mora financirati plaće i razvoj kompetencija, ali bez jednakog ritma novih ugovora. Posljedica su pritisak na marže i veća osjetljivost na iskorištenost stručnjaka.
Predsjednik Unit Croatia Ivan Bešlić opisao je današnju situaciju kao složeniju nego tijekom pandemije. Tada je digitalizacija pogurala potražnju gotovo preko noći. Danas AI istodobno stvara nova tržišta i pritišće postojeće modele naplate.
AI ruši logiku “više ljudi = više prihoda”
Velik dio domaće softverske i IT-uslužne industrije godinama je rastao zapošljavanjem dodatnih stručnjaka i prodajom njihovih sati ili projektnih kapaciteta. Generativni AI taj odnos čini manje linearnim. Tim koji koristi kvalitetne alate može proizvesti više uz isti broj ljudi, ali klijenti tada očekuju nižu cijenu, bržu isporuku ili drukčiji model ugovaranja.
To stvara strateški problem. Kompanija koja uspije povećati produktivnost mora dio koristi pretvoriti u veću maržu, a ne samo u nižu cijenu za kupca. U suprotnom AI poboljšava učinkovitost, ali ne i financijski rezultat dobavljača.
Hrvoje Balen, predsjednik HUP ICT-a, aktualnu fazu opisao je kao razdoblje konfuzije u kojem se i IT tvrtke i njihovi korisnici pokušavaju pozicionirati. To je okruženje u kojem kompanije s jačom bilancom, većom bazom klijenata i jasnijom specijalizacijom imaju prednost.
Zašto konsolidacija postaje logičnija
Konsolidacija ne znači nužno da će uslijediti val velikih preuzimanja. Za to zasad nema dovoljno potvrđenih transakcija. Ali ekonomska logika povezivanja postaje snažnija: manja tvrtka može dobiti pristup prodaji, kapitalu i većim projektima, dok kupac može preuzeti specijalizirani tim ili tržišni segment bez dugog organskog razvoja.
Najizgledniji kandidati za povezivanje nisu nužno najslabije kompanije. Vrijedne mete mogu biti i profitabilne specijalizirane tvrtke s ekspertizom u cloudu, kibernetičkoj sigurnosti, AI-ju, industrijskom softveru ili određenom međunarodnom tržištu.
S druge strane, tvrtke s generičkim uslugama i slabijom diferencijacijom mogu imati veći problem. Ako klijent isti posao može dobiti brže uz pomoć AI alata ili ga internalizirati, cijena klasične usluge može doći pod dodatni pritisak.
2027. neće nužno biti godina velikih akvizicija, ali će biti godina odluka
Za uprave domaćih IT kompanija ključno pitanje postaje gdje žele biti u lancu vrijednosti. Mogu graditi vlastite proizvode, specijalizirati se za određenu nišu, širiti se akvizicijama ili ostati projektni dobavljači uz strožu kontrolu troškova.
Najveći rizik nije sama umjetna inteligencija nego ostanak između modela: dovoljno veliki troškovi za staru strukturu poslovanja, a premalo vlastitih proizvoda, kapitala ili specijalizacije za novi ciklus.
Zato je danas opravdano govoriti o mogućoj konsolidaciji sektora, ali ne i unaprijed proglašavati val preuzimanja. Prvo će se vidjeti kroz pad marži, zatim kroz promjene u zapošljavanju i partnerstvima, a tek potom kroz vlasničke transakcije.
Izvori: Poslovni dnevnik, 22.10.2026.; javne izjave predstavnika CROZ-a, Unit Croatia i HUP ICT-a; Unit Croatia, službene objave i podaci o upravljačkim tijelima.