Europska komisija odlučila je uputiti Mađarsku Sudu Europske unije jer, prema stajalištu Bruxellesa, nije spriječila državno kontrolirani MOL da zaobiđe zabranu intra-EU investicijske arbitraže. U središtu spora nalazi se arbitražna odluka protiv Hrvatske povezana s MOL-ovim ulaganjem u INA-u.
Financijska težina slučaja nije mala. Američki savezni sud u Washingtonu 28. travnja pretvorio je MOL-ovu ICSID arbitražnu odluku u izvršivu presudu vrijednu približno 286,1 milijun dolara, uključujući akumulirane kamate prije presude.
Bruxelles osporava put kojim MOL pokušava naplatiti award
Komisija ne ulazi ponovno u meritum poslovnog spora između MOL-a i Hrvatske. Njezin je fokus pravni okvir: Sud EU-a ranije je utvrdio da klauzule poput članka 26. Ugovora o energetskoj povelji ne mogu služiti kao temelj arbitraže između investitora iz jedne članice EU-a i druge države članice.
Prema Komisiji, MOL je tu zabranu prekršio kada je od suda izvan EU-a zatražio priznanje i izvršenje arbitražne odluke. Bruxelles smatra da je Mađarska, kao država koja kontrolira MOL, morala spriječiti takvo postupanje.
Od 183 milijuna do 286 milijuna dolara
Arbitražni tribunal 2022. dosudio je MOL-u približno 183 milijuna dolara, uz kamate, troškove i druge izdatke, zbog utvrđenih povreda Ugovora o energetskoj povelji povezanih s ulaganjem u INA-u.
Do travnja 2026. vrijednost koju je američki sud priznao narasla je na 286,13 milijuna dolara. Dodatno se obračunava i kamata nakon presude sve dok obveza ne bude podmirena.
Za Hrvatsku je ovo i proračunski rizik
Za hrvatsku stranu pitanje više nije samo pravno. Ako MOL uspije provesti naplatu, riječ je o iznosu koji ima izravan proračunski učinak. Istodobno Komisijin postupak protiv Mađarske otvara mogućnost da se na razini EU-a dodatno ojača argument da takve intra-EU arbitražne odluke ne bi smjele proizvoditi pravne učinke.
No američki sud djeluje izvan pravnog sustava Europske unije, što upravo stvara složenost slučaja. EU može obvezivati svoje države članice, ali ne može automatski poništiti presudu suda treće zemlje.
Poslovna posljedica šira je od MOL-a i INA-e
Slučaj je važan i za kompanije i investitore koji su se godinama oslanjali na međunarodne investicijske sporazume kao zaštitu prekograničnih ulaganja. Unutar EU-a prostor za takvu arbitražu kontinuirano se sužava, dok se postojeće odluke još pokušavaju izvršavati u SAD-u i drugim jurisdikcijama.
Za MOL i Hrvatsku to znači da spor koji traje više od desetljeća više nije samo bilateralno pitanje. Postao je test odnosa između prava EU-a, međunarodne arbitraže i izvršenja odluka na trećim tržištima.