Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti 2,2 posto, a potrošačke cijene 4,5 posto, pokazuju najnovije projekcije Međunarodnog monetarnog fonda objavljene 13. listopada. U travnju je MMF očekivao rast od 2,6 posto i nešto nižu inflaciju. Revizija rasta od 0,4 postotna boda sama po sebi nije najava recesije, ali kombinacija slabije aktivnosti i tvrdokornijih cijena otvara pitanje kako će domaće kompanije zaštititi profitne marže i planove ulaganja.
Za 2027. MMF Hrvatskoj predviđa rast BDP-a od 2,3 posto, umjesto ranije očekivanih 2,6 posto. Inflacija bi se tada, prema projekciji, trebala spustiti na 3,3 posto, ali i to je više od proljetne prognoze od 2,7 posto. U 2025. gospodarstvo je prema najnovijoj MMF-ovoj procjeni poraslo 3,4 posto. Drugim riječima, međunarodna institucija sada očekuje razdoblje osjetno umjerenijeg rasta nego prošle godine, dok pad inflacije ostaje sporiji od prethodnih očekivanja.
Slabiji rast nije isti problem za svaku industriju
Na razini pojedine kompanije najvažnije je iz kojih izvora dolazi potražnja. Poduzeća okrenuta domaćim potrošačima mogu osjećati pritisak ako cijene rastu brže od raspoloživih dohodaka i ako kućanstva počnu odgađati kupnje veće vrijednosti. Industrijski izvoznici mogu se suočiti s drugom kombinacijom rizika: sporijom potražnjom u eurozoni, visokim troškovima energije i rada te snažnom međunarodnom konkurencijom. Ulaganja u energetsku mrežu, digitalizaciju i pojedine infrastrukturne projekte pritom se mogu razvijati drukčije od općeg gospodarskog ciklusa.
MMF istodobno procjenjuje da će rast gospodarstva eurozone iznositi 1,1 posto u 2026. i 1,2 posto u 2027. godini. Posebno je važna Njemačka, jedan od ključnih hrvatskih trgovinskih partnera: za nju se predviđa rast od 1,3 posto ove i 1,1 posto iduće godine. Ti brojevi sugeriraju da hrvatski izvoznici ne bi smjeli računati na snažno ubrzanje svojih glavnih vanjskih tržišta kao automatsko rješenje domaćih troškovnih pritisaka.
Marže, zalihe i radni kapital dolaze u prvi plan
Kada inflacija ostaje visoka, rast nominalnih prihoda može prikriti slabiji rast prodanih količina. Kompanija koja podigne cijene proizvoda ne mora nužno ostvariti veću operativnu dobit, osobito ako su joj istodobno porasli troškovi plaća, sirovina, logistike i financiranja zaliha. Zato će za analizu budućih financijskih rezultata biti važnije promatrati stvarni volumen prodaje, bruto i operativne marže te novčani tok, a ne samo ukupni iznos prihoda.
Za tvrtke s većim planovima ulaganja bit će ključno koliko se promijenila očekivana potražnja. U takvim uvjetima ne mora biti racionalno automatski odustati od investicije, ali raste vrijednost scenarija u kojima su prodaja niža, realizacija sporija ili financiranje skuplje od prvotnog plana. Posebno su izloženi projekti s dugim razdobljem povrata i visokim početnim zaduženjem.
MMF je povisio i procjenu manjka hrvatskoga tekućeg računa bilance plaćanja za 2026. na 4,4 posto BDP-a, s ranije očekivanih 3,8 posto. Taj podatak nije izravna mjera uspješnosti domaćih kompanija, ali upozorava da je pri ocjeni gospodarskog rasta važna i njegova vanjska ravnoteža. Manjak znači da zemlja kroz odnos s inozemstvom, pojednostavljeno, više troši i ulaže nego što stvara kroz tekuće transakcije, a financiranje te razlike zahtijeva odgovarajuće tokove kapitala.
Globalni kontekst: otpornost uz nove rizike
U listopadskom izvješću World Economic Outlook, naslovljenom Resilience Under Strain, Urgent Choices, MMF procjenjuje rast svjetskog gospodarstva na 3,1 posto u 2026. i 3,4 posto u 2027. godini. Fond upozorava na geopolitičke poremećaje, očekivanja povezana s umjetnom inteligencijom i ograničen fiskalni prostor dijela država. Globalna inflacija prema toj bi projekciji trebala dosegnuti 4,7 posto ove godine, a 2027. se spustiti na 4,1 posto.
Za hrvatsku poslovnu zajednicu to znači da rizici nisu ograničeni na domaću potražnju. Cijene energije, kamatna očekivanja, vrijednosti valuta izvan eurozone te uvjeti naručivanja kod međunarodnih kupaca mogu brzo promijeniti poslovni plan. Istodobno, prognoze su scenariji zasnovani na trenutačnim pretpostavkama i mijenjat će se s novim podacima. Investicijske i strateške odluke zato ne treba donositi na temelju jednog postotka.
Zaključak za Investor: Hrvatska prema MMF-u ne ulazi u recesiju, ali izlazi iz razdoblja snažnijeg rasta. U idućim kvartalima razlikovat će se kompanije koje mogu održati količine prodaje, kontrolirati troškove i financirati razvoj od onih kojima je rast nominalnih prihoda bio dovoljan da prikrije slabiju operativnu učinkovitost.
Izvori: MMF, World Economic Outlook Database, listopad 2026.; HRT/Hina, podaci o hrvatskoj projekciji MMF-a (13. listopada 2026.).