Hrvatski sabor 25. rujna prihvatio je u prvom čitanju Prijedlog zakona o Hrvatskom investicijskom računu. Za prijedlog je glasovalo 117 zastupnika, jedan protiv, a četvero je bilo suzdržano. Službena saborska stranica 7. listopada i dalje vodi predmet kao prihvaćen u prvom čitanju, uz upućivanje primjedbi i prijedloga Vladi radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za Investor ključno pitanje nije samo dobivaju li građani novi investicijski proizvod. Važnije je može li HIR stvoriti novu bazu dugoročnog domaćeg kapitala za kompanije, fondove i tržište, i hoće li taj kapital doista završiti u hrvatskim instrumentima.
Do 200.000 eura, odnosno 250.000 uz dugoročnost
Prema prijedlogu, svaki porezni rezident Hrvatske mogao bi imati jedan Hrvatski investicijski račun. Osnovni maksimalni kumulativni iznos uplata bio bi 200.000 eura. Limit bi se mogao povećati na 250.000 eura ako se u prvih pet godina ne povlače sredstva s računa.
Za maloljetnike je predviđen niži limit od 50.000 eura. Ulagati bi se moglo u dionice, obveznice, instrumente tržišta novca, UCITS fondove i ETF-ove, a račun bi se otvarao kod ovlaštenog posrednika. Vladin prijedlog predviđa porezno povoljniji tretman ulaganja i znatno jednostavniju administraciju za korisnika. Plan je da zakon stupi na snagu 1. siječnja 2027., ali to još nije konačno jer zakonodavni postupak nije završen.
Najveći potencijal je u promjeni ponašanja
Hrvatska ima veliku količinu financijske imovine građana u bankovnim depozitima. Ako i mali dio te štednje prijeđe prema tržišnim instrumentima, brokeri, fondovi i izdavatelji dobit će veći bazen kapitala.
Ali porezna pogodnost sama po sebi ne jamči likvidno tržište. Potrebni su kvalitetni proizvodi, jednostavna distribucija, razumljivi troškovi i dovoljno investicijskih prilika.
Domaće tržište mora imati što ponuditi
Ako novi računi uglavnom budu korišteni za strane ETF-ove i globalne dionice, građani će dobiti korisniji investicijski alat, ali učinak na financiranje hrvatskih kompanija bit će ograničen.
Za domaće tržište presudno je da paralelno raste ponuda kvalitetnih dionica, obveznica i fondova. Tu se HIR povezuje s HBOR-ovim pre-IPO fondom i pokušajem stvaranja nove generacije izdavatelja.
Brokeri i fondovi ulaze u novu utrku
Uvođenje računa moglo bi povećati konkurenciju među bankama, brokerskim kućama i društvima za upravljanje. Klijent će uspoređivati naknade, digitalno iskustvo, ponudu instrumenata i kvalitetu informiranja.
U ovom trenutku još nema konačnog zakonskog teksta. Zato se do drugog čitanja mogu promijeniti limiti, porezni tretman, dopušteni instrumenti ili datum početka primjene.
Ako konačni model ostane dovoljno jednostavan i atraktivan, HIR može biti važan infrastrukturni korak. No pravo oživljavanje tržišta dogodit će se tek kada se novi kapital spoji s većim brojem kvalitetnih hrvatskih izdavatelja.