Europske banke našle su se pod snažnim prodajnim pritiskom nakon novog vala rasta obvezničkih prinosa i cijena nafte. Indeks STOXX Europe Banks bio je u srijedu niži oko 3,3 posto, dok su Societe Generale, Deutsche Bank, UniCredit i Intesa Sanpaolo gubili više od četiri posto.
Na prvi pogled to izgleda paradoksalno. Više kamatne stope često pomažu bankama jer povećavaju prihode od kamata. Problem je što nije svaki rast prinosa jednak. Kada tržište istodobno cijeni višu inflaciju, veći sovereign rizik i slabiji gospodarski rast, korist od većih kamatnih marži može vrlo brzo biti poništena drugim gubicima.
Obveznički portfelji ponovno postaju problem
Rast prinosa znači pad cijena postojećih obveznica. Banke koje drže velike portfelje državnog duga zato mogu bilježiti tržišne gubitke ili veće oscilacije kapitalnih pokazatelja, ovisno o računovodstvenom tretmanu tih pozicija.
Posebno je važan rast spreadova u zaduženijim državama europodručja. Ako prinosi tih zemalja rastu brže od njemačkih, tržište ne vidi samo višu opću razinu kamata nego i veći kreditni rizik pojedinih država.
Skuplji novac povećava i rizik dužnika
Drugi kanal je kvaliteta kredita. Duže razdoblje visokih kamata povećava trošak refinanciranja kompanija i građana, a tržište posebno prati izloženost banaka prema nekretninama i drugim sektorima osjetljivima na cijenu financiranja.
Banke zato mogu istodobno zarađivati više na dijelu kreditnog portfelja i početi izdvajati više za potencijalne gubitke na drugom dijelu.
Nafta ponovno vraća inflaciju u jednadžbu
Novi rast cijena nafte dodatno komplicira sliku. Viša energija može ponovno podignuti inflaciju i odgoditi očekivano popuštanje monetarne politike. Tržište tada mora računati s višim stopama kroz dulje razdoblje, što pritišće i vrijednost obveznica i gospodarski rast.
Upravo je kombinacija skuplje energije, rastućih prinosa i širenja sovereign spreadova bila glavni razlog današnjeg pritiska na europske banke.
Pad nije promijenio cijelu godišnju sliku
Unatoč današnjem padu, STOXX Europe Banks i dalje je oko 13 posto viši od početka godine. To je važan kontekst: sektor ne ulazi u ovu epizodu iz duboke krize, nego nakon snažnog razdoblja.
No današnje trgovanje podsjetnik je da bankarske valuacije nisu jednostavna oklada na više kamate. Najbolje okruženje za banke nije maksimalna razina prinosa, nego stabilne kamate, kontrolirana inflacija, zdravi dužnici i uski sovereign spreadovi. Kada se ta kombinacija raspadne, više stope mogu vrlo brzo prijeći iz prednosti u rizik.