Hrvatske banke i dalje su snažno kapitalizirane, ali regulator upozorava da se njihov prostor za apsorpciju budućih šokova postupno sužava. Hrvatska narodna banka nakon sjednice Savjeta 8. listopada istaknula je kombinaciju brzog kreditiranja, izdašnih isplata dividendi i sve češće uporabe sintetskih sekuritizacija kreditnih portfelja. HNB zato namjerava pomnije pratiti rizike i pooštrava dio makrobonitetnih pravila. Za poduzeća i investitore važna je razlika između upozorenja na ranjivosti i tvrdnje da je bankarski sustav u teškoćama: potonju HNB nije iznio.
Posljednji detaljni podaci HNB-a za prvo polugodište 2026. pokazuju da je stopa ukupnoga kapitala kreditnih institucija iznosila 22,1 posto, u odnosu na 22,9 posto na kraju 2025. To je smanjenje za 0,8 postotnih bodova, ne pad za 0,8 posto. Sve kreditne institucije tada su bile iznad osnovnog zakonskog minimuma od osam posto, premda pojedinačne banke moraju zadovoljavati i dodatne kapitalne zahtjeve i zaštitne slojeve. Prosječni koeficijent likvidnosne pokrivenosti iznosio je 196,2 posto, znatno iznad regulatornog minimuma od 100 posto.
Zašto su dividende važne za kapital
Banka kapital povećava ostvarenom i zadržanom dobiti, a smanjuje ga, među ostalim, raspodjelom dobiti dioničarima. Veće isplate dividendi zato mogu biti privlačne vlasnicima u kratkom roku, ali ostavljaju manje interno stvorenog kapitala za potporu budućem rastu kredita i pokrivanje mogućih gubitaka. Kada kreditni portfelj brzo raste, takva kombinacija zaslužuje pozornost regulatora. Istodobno, niži kapitalni omjer ne znači automatski da banka nema dovoljno kapitala ili da mora prestati kreditirati gospodarstvo.
HNB posebno spominje sintetsku sekuritizaciju. U takvom aranžmanu banka zadržava kredite u bilanci, ali ugovorom prenosi dio kreditnog rizika na druge ulagatelje. Prijenos rizika može osloboditi regulatorni kapital, no otvara i pitanja kvalitete zaštite, protustranačkog rizika i korištenja oslobođenog prostora. Europska središnja banka upozorila je u rujanskoj analizi da sintetske sekuritizacije ne moraju nužno rezultirati jednako snažnim dodatnim kreditiranjem poduzeća koliko i većim prostorom za isplate vlasnicima.
Što se mijenja za gospodarstvo
HNB pooštrava kriterije u segmentu kreditiranja smanjivanjem dopuštenog udjela iznimaka te povećava kapitalne zahtjeve povezane s cikličkim rizicima. To ne znači da se iste nove restrikcije automatski primjenjuju na svaki poslovni kredit. Učinak na poduzeća ovisit će o kapitalnoj poziciji pojedine banke, cijeni financiranja, potražnji za kreditima i procjeni rizika svakog klijenta. Regulacija je usmjerena na to da sustav zadrži sposobnost kreditiranja i kada se gospodarski ciklus promijeni.
Na kraju lipnja udio neprihodonosnih kredita i predujmova bio je 2,3 posto, a povrat na kapital bankarskog sustava 15,3 posto. Brojke zasad opisuju profitabilan i likvidan sektor, ali i sektor u kojem se regulator želi ranije zaštititi od pretjeranog preuzimanja rizika. Za investitore je stoga razumnije pratiti kvalitetu kreditnih portfelja, održivost dividendi i razvoj kapitalnih zahtjeva nego iz samog kretanja jednoga omjera izvlačiti dramatične zaključke.
Izvori: HNB, komentar bankovnog sustava za prvo polugodište 2026.; Hina, izvještaj o priopćenju HNB-a od 8. listopada; ECB, analiza sintetske sekuritizacije.