HBOR je osigurao 30 milijuna eura vlastitih sredstava za pre-IPO alternativni investicijski fond koji bi trebao ulagati u kompanije s realnim izgledima za izlazak na javno tržište kapitala u srednjem roku od tri do pet godina.
Za hrvatsko tržište kapitala to je važan pokušaj rješavanja problema koji se godinama vrti u krug: burzi trebaju novi kvalitetni izdavatelji, ali kompanije prije IPO-a često nemaju dovoljno kapitala, korporativne strukture ili iskustva s institucionalnim investitorima.
Fond ne bi trebao financirati bilo kakav rast
HBOR-ov program izričito cilja fondove koji će ulagati u kompanije koje mogu postati kredibilni kandidati za uvrštenje vrijednosnih papira na javno tržište. Time se razlikuje od klasičnog growth equity ili private equity fonda kojem IPO nije nužan krajnji cilj.
Takav mandat može prisiliti i upravitelja i kompanije da ranije rade na transparentnosti, financijskom izvještavanju, governanceu i odnosima s investitorima.
Trideset milijuna je početak, ne rješenje
Samo 30 milijuna eura neće stvoriti val velikih IPO-a. Ako fond ulaže nekoliko milijuna eura po kompaniji, njegov izravan domet bit će ograničen na relativno mali broj poduzeća.
Važniji je multiplikacijski efekt. HBOR želi kroz partnerstvo javnog i privatnog kapitala privući dodatne institucionalne investitore, a najavljuje i novu market-gap analizu za razdoblje 2027.–2031. te posebno društvo za upravljanje vlasničkim ulaganjima.
IPO nije samo financiranje
Kompanija koja želi na burzu mora moći izdržati javnu provjeru rezultata, vlasničke strukture, strategije i uprave. Pre-IPO kapital zato ima najveću vrijednost ako se koristi i za profesionalizaciju kompanije, a ne samo za povećanje proizvodnje ili kupnju konkurenta.
U hrvatskom kontekstu to je posebno važno jer problem tržišta nije samo nedostatak novca nego i mali broj kompanija koje su spremne prihvatiti disciplinu javnog tržišta.
Uspjeh će se mjeriti listinzima
Pravi KPI ovog programa neće biti koliko je novca fond investirao. Bit će koliko je kompanija nakon nekoliko godina stvarno došlo do IPO-a ili drugog javnog izdanja vrijednosnih papira.
Ako pre-IPO fond proizvede nekoliko novih likvidnih izdavatelja, 30 milijuna eura može imati tržišni učinak mnogo veći od nominalne veličine. Ako kompanije ostanu trajno u privatnom vlasništvu, program će biti tek još jedan oblik growth financiranja.